Oglas

Međuljudski odnosi

Što emocionalno inteligentni ljudi govore kako bi bolje razumjeli druge

author
N1 Info
18. ruj. 2025. 23:00
Razgovor
Ilustracija / Pixabay

Emocionalna inteligencija tajni je sastojak napretka, kako na poslu, tako i u životu. Čak i ako nam ne dolazi prirodno, otvoreni razgovori o osjećajima mogu nam pomoći da se bolje razumijemo. Zapravo, većinu nas uče da je prvo što treba učiniti tijekom rasprave reći drugoj osobi kako se osjećamo zbog nje.

Oglas

Kao socijalna psihologinja koja je godinama koristila znanost kako bi pomogla ljudima rješavati međuljudske sukobe, Tessa West zna da emocionalna inteligencija nije samo u tome da budemo dobri u izražavanju i čitanju emocija, nego i u tome da znamo kada o njima razgovarati, prenosi nova.rs.

"A ponekad je najpametnije što možemo učiniti suzdržati se od toga da odmah kažemo nekome kako se osjećamo zbog njegova postupka ili riječi", kaže ona za CNBC i objašnjava zašto.

Često se ne slažemo oko toga o čemu se uopće svađamo

Skloni smo preskočiti korak u kojem razgovaramo o tome je li se događaj uopće dogodio. To zvuči smiješno i očito.

"Naravno da te je kolega izostavio tijekom tog sastanka pa si osjetio nepoštovanje. I jasno je da te je prijateljica izdvojila time što te nije pozvala na tu zabavu pa si se osjećao odbačeno. No pretpostavka da svi jednako razumijemo te događaje može biti veći skok nego što mislite. Možda je kolega primijetio da su grupi ostale tri minute, a još ste bili u slijepoj ulici. Da nije intervenirao, svi biste se razišli bez donesene odluke. A prijateljica je izostavila mnogo ljudi sa svojeg popisa, ne samo vas", kaže ona.

U ljubavnim vezama uobičajeno je da se partneri ne slažu oko toga je li se nešto dogodilo ili nije, a stupanj tog neslaganja predviđa ishode poput blagostanja i svakodnevnog stresa.

Što učiniti

Možda želite ispriku od kolege, ali najbolji prvi korak u ovakvim slučajevima jest razgovarati o konkretnom ponašanju, a ne o tome kako se osjećate zbog njega.

Pokušajte reći: "Evo kako se ja sjećam tog događaja. A kako se ti sjećaš?" Jasno stavite do znanja da ne polazite od toga da je vaše sjećanje apsolutno točno i da isto ne bi trebala činiti ni druga osoba.

"Fokusirajte se na detalje. Uključite i one na koje druga osoba možda nije obraćala pozornost. Možda je kolega koji vas je isključio dobio uputu od šefa prije sastanka da će, ako ne natjera tim da donese odluku, biti smijenjen", kaže West.

Naše pretpostavke o tome "zašto" često su pogrešne


Prirodno je pretpostaviti da znamo zašto je netko nešto učinio. Tijekom sukoba te pretpostavke lako izgovorimo.

"Problem je u tome što te rečenice koje počinju sa 'zato što' često nisu dovoljno konkretne, uključuju napade na karakter ili su jednostavno potpuno pogrešne."

One su povezane s time kako se osjećamo prema drugoj osobi: ako joj vjerujemo, biramo pozitivna objašnjenja za loša ponašanja. Ako joj ne vjerujemo, ali je i dalje volimo ili nam se sviđa, biramo negativna objašnjenja, ali ih ograničavamo na situaciju kako ne bi bila previše teška. Ako joj ni ne vjerujemo niti je volimo, skačemo na najgore zaključke.

Što učiniti

"Razgovarajte o tome zašto se nešto dogodilo. Pokušajte ovako: ‚Imao sam neke pretpostavke o tome zašto si učinio to što si učinio, ali volio bih čuti tvoju stranu.‘ Ili: 'Znam da sam pretpostavio da si me prekinuo zato što me ne poštuješ. Možeš li mi pomoći da razjasnimo zašto si to učinio?‘“

Priznanje da ste samo nešto pretpostavili puno znači. Isto tako i znatiželja te ostavljanje prostora za drugo objašnjenje. To može biti više stvari:

  • neki prethodni događaj, kao u gornjem primjeru
  • pogrešna procjena što bi bila učinkovita strategija, kao kad netko ispriča šalu s namjerom da opusti atmosferu, ali je vama djelovala uvredljivo;
  • duboko usađena osobna vrijednost za koju niste znali, poput: "Nikada ne bih dopustio da netko govori u posljednje tri minute sastanka; to je sveto vrijeme za glasanje“.

"Odolite iskušenju da svom partneru 'dokažete' da je logika iza njegova 'zašto' pogrešna. To znači izbjegavati rečenice tipa 'da, ali', kao što je: 'Da, ali prošlog smo tjedna isto ostali bez vremena i nisi prekinuo Marka.' Cilj vam je riješiti sukob, a ne 'pobijediti' ga."

Naša se osjećanja mijenjaju kada doznamo više

Velike su šanse da, kad prođete kroz prva dva koraka, dobijete novi kontekst i više se nećete osjećati isto kao na početku, kada ste razgovor željeli započeti emocijama.

Što učiniti

"Vratite se osjećajima kasnije tijekom razgovora. Pokušajte ovako: 'Sada kad se malo bolje razumijemo, kako se osjećaš u vezi s ovim?' Prolaskom kroz ovaj proces učvršćujete svoje odnose. To se događa kada se otvorimo ljudima o tome što se doista događa u našoj glavi i kada smo znatiželjni doznati što se događa u njihovoj", zaključuje socijalna psihologinja Tessa West.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama